ZAPAD STRAHUJE DA JE POVLAČENJE RUSKE VOJSKE IZ HERSONA ZAMKA?! Svet strepi od sledećeg Putinovog poteza – podgrejane priče o “PRLJAVIM BOMBAMA”

 ZAPAD STRAHUJE DA JE POVLAČENJE RUSKE VOJSKE IZ HERSONA ZAMKA?! Svet strepi od sledećeg Putinovog poteza – podgrejane priče o “PRLJAVIM BOMBAMA”

Foto: SrbijaDanas/SASA DZAMBIC/Shutterstock

Ruski predsednik Vladimir Putin mogao bi da upotrebi “taktički elektromagnetski impuls” – moćno oružje koje onesposobljuje elektroniku i moglo bi da ostavi celu Ukrajinu bez svetla, grejanja, komunikacijskih ili saobraćajnih veza, piše za Fajnanšel tajms Rodžer Pardo-Maurer, bivši pomoćnik zamenika američkog ministra odbrane i veteran ratova u Iraku i Avganistanu

Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu saopštio je na sastanku sa generalom Sergejem Surovikinim, komandantom združenih snaga u zoni specijalne vojne operacije, da vojska treba da se povuče na levu obalu Dnjepra.

Rusija će povući trupe iz ključnog ukrajinskog grada Hersona, jedinog regionalnog centra koji su zauzeli od početka invazije, piše BBC.

Svet se dosad bavio mogućnošću da Rusija baci taktičko nuklearno oružje ili upotrebi “prljavu bombu”, a strah od takvog scenarija je još veći nakon ruskog povlačenja iz Hersona.

Ali to nije jedino moćno oružje s razornim posledicama koje Vladimir Putin ima na raspolaganju, piše Pardo-Maurer. Štaviše, ruski vojni komandanti možda su aludirali upravo na EMP, što je skraćenica za to oružje, kada su najavljivali korištenje “vojno-tehničkih mera” protiv Ukrajine.

PTo oružje stvara moćni energetski impuls ili smetnju i dovodi do kratkog spoja u električnoj opremi poput kompjutera, generatora, satelita, radara, pa čak i saobraćajnih semafora iznad prostora na kojem deluje. To bi značilo da jednim udarom može da izbaci iz pogona ukrajinsku vojnu i civilnu infrastrukturu.

Iako je Putin još na početku rata zapretio nuklearnom bombom, iskoristivši strah kao taktičku prednost za brzo napredovanje, i iako se taktičko nuklearno oružje – manje moćna atomska bomba – spominjalo u više navrata sve do danas, zapadni obaveštajci ne veruju da će Putin pribeći tom sredstvu, dobrim delom jer je situacija na terenu nepovoljna za efekat takve bombe na konvencionalnu vojnu silu ili gerilske grupe.

Međutim, korišćenje taktičkog nuklearnog oružja za elektromagnetsko ratovanje je druga stvar, smatra američki stručnjak. Nije, piše Pardo-Maurer za FT, reč o oružju koje bi stvorilo nuklearni oblak u obliku pečurke, nego bi došlo do pojave neobične “električne plavičaste kugle u obliku meduze koja bi pulsirala u vazduhu, posle čega bi nastala tišina”. Relativno mali nuklearni EMP, koji bi lako mogao da se lansira na veliku visinu uz pomoć ruskog hipersoničnog krstarećeg projektila Cirkon, verovatno ne bi mogao da uništi zgrade ili da nekoga ubiju, ali mogli bi trajno da sprže strujne krugove na području od najmanje 2500 kvadratnih kilometara.

Praktično sva odbrambena oprema koju je NATO isporučio Ukrajini, na primer radiouređaji, GPS i vazdušni dronovi, zavise od elektronike. Ako ne za funkcionisanje, onda za raspoređivanje, održavanje i integraciju. Elektromagnetski efekti napada mogli bi da unište 90 odsto satelita nad pogođenim područjem u roku od tri meseca. Međutim, to bi sasvim izvesno ostavilo posledice i na ruske informacione operacije na terenu.

Sjedinjene Američke Države i saveznici znali su za opasnosti od napada EMP-om i zato većina vojne opreme ima ugrađenu odbranu od takvog napada, efikasnu do neke mere. Međutim, ruska odluka da se posluži takvim oružjem otvara novi front koji poništava superiornost zapadnih informacionih sistema, ističe američki stručnjak i objašnjava kako bi to izgledalo u praksi:

U Hersonu bi taktički EMP mogao da onesposobi sistem koji upravlja regionalnom branom, zakrči auto-puteve i mostove kilometarskim kolonama onesposobljenih vozila i ostavi civile bez grejanja i hrane. Ukrajina bi morala da napravi pauzu od borbi kako bi obnovila uništeni arsenal. Putin bi u međuvremenu mogao da obnovi svoje snage, dostavi im zalihe i pokrene prolećnu ofenzivu za osvajanje područja koja su ostala bez stanovništva.

Prema mišljenju autora, najviše zabrinjava to što Rusija i NATO imaju drugačiji pristup korišćenju tog oružja. Prema ruskoj vojnoj doktrini, reč je o informacionom i elektronskom ratovanju, a ne nuklearnom napadu. Zbog toga bi korišćenje takvog oružja moglo da deluje primamljivo Putinovim generalima koji su ionako u teškoj situaciji.

Rešenje je, navodi autor, u tome da se upozori Rusija protiv korištenja EMP, čak i u lokalizovanim zahvatima, uz napomenu da bi korišćenje EMP “izazvalo kolektivan odgovor NATO, odnosno pokretanje člana 5. zajedničke odbrane”. Naime, postoji mogućnost da napad ima posledice na Zemljinu atmosferu, okolinu i satelite i stanovništvo koje se nalazi na područjima niz vetar.

Drugo, trebalo bi, smatra on, pomoći Ukrajini da se pripremi za takav napad i njegovo lakše preživljavanje (što uključuje analogne radije, baterije i svetiljke). A treće je ažuriranje vlastitih ciljeva. Naime, upotrebi li Rusija taktički EMP, to znači da nije diskutabilna samo budućnost Ukrajine, nego i budućnost ratovanja.

Rusija nije jedina zemlja s tim oružjem i ne smemo pasti na njenu nuklearnu ucenu. Kina i Severna Koreja imaju kapacitete za korištenje EMP – zaključuje Pardo-Maurer.