RODITELJI OVO NE ZNAJU: Mladi ne ispuštaju telefon iz ruku – a ovo je najveća PRETNJA

 RODITELJI OVO NE ZNAJU: Mladi ne ispuštaju telefon iz ruku – a ovo je najveća PRETNJA

Sa interneta na kome se nasilje dešava nije lako otići, jer je mladima telefon često u ruci.

Dok se ubrzava pristup internetu u školama, stručnjaci upozoravaju – brže treba da se radi i na obučavanju dece.

To je jedna od poruka na Dan bezbednog interneta. 

U Srbiji ga svakog dana koristi 86 odsto dece i tinejdžera, a svako drugo dete je doživelo neku neprijatnost.

Pored dobrobiti, pristup internetu nosi i rizike, uključujući seksualno zlostavljajunje i zloupotrebu privatnih podataka.

Izreka da medalja ima dve strane važi i u virtuelnom svetu. Iako služi za učenje i zabavu, internet je sve češće mesto sa kojeg vreba opasnost.

To potvrđuje i podatak da je svako drugo dete, koje koristi internet, doživelo neku vrstu neprijatnosti.

A sa interneta na kome se nasilje dešava nije lako otići, jer je mladima telefon često u ruci.

– U Srbiji oko polovine dece korisnika interneta ne zna kako da promeni podešavanja privatnosti na društvenim mrežama i zato se izlažu rizicima. Šesnaest odsto dece je iskusilo sajber maltretiranje, stres i trauma su rizici za mentalno zdravlje. Onlajn nasilje može imati i gore posledice, jer je broj svedoka tog nasilja mnogo veći – upozorava Dejana Kostadinova, direktorka UNICEF-a u Srbiji.

Foto: Profimedia

Kome sve prijaviti nasilje na internetu

Zbog uvreda i nasilja na internetu, prijave stižu na različite adrese.

Nacionalnom kontakt centru za pet godina stigle su 6.304 prijave.

“Net patroli” samo prošle godine oko 1.000, i taj broj, kažu, raste.

– Građani mogu anonimno ili putem predstavljanja da prijave štetan sadržaj, fotografije, video snimke seksualnog zlostavljanja deca, govor mržnje ili druge elemente zlostavljanja dece – ističe Ružica Radović iz “Net patrole”.

Tužilac za Visokotehnološki kriminal Brnko Stamenković navodi da deca imaju posebnu zaštitu i posebno hitno postupanje tužilaštva i policije kada su ugrožena putem interneta.

– Naše najmlađe treba da zaštitimo na poseban način i to i činimo – poručuje Stamenković.

U zaštiti dece na Internetu trebalo bi da pomognu kampanje i edukacije.

Treba da uče i oni koji decu uče.

“Nastavnik za digitalno doba” je obuk koju više od decenije prolaze nastavnici u školama, podsećaju iz Ministarstva prosvete.

– Mi moramo dopreti do naše dece i uticati na njihovu svest koliko vremena provode na interentu. Podaci pokazuju da su oni u proseku savki dan preko dva sata na internetu i to je svaki dan sve duže – ukazuje Mihailo Jovanović, ministar informisanja i telekomunikacija.

Stručnjaci su saglasni da je internet neiscrpan izvor znanja, ali i “bolest” modernog doba.