POSLE ISTORIJSKIH SUŠA, SRBIJI PRETE POPLAVE?! Zašto je svet na udaru klimatskih promena?

 POSLE ISTORIJSKIH SUŠA, SRBIJI PRETE POPLAVE?! Zašto je svet na udaru klimatskih promena?

Foto: Routers

U odnosu na period od 1961. do 1990. godine, temperatura u Srbiji je već porasla za više od 1 °C, a zajedno sa tim porastom temperature došli su ekstremni vremenski događaji koji su u našoj zemlji u poslednjih 20 godina izazvali štetu od više milijardi evra.

Dok su u 20. veku klimatske promene delovale kao apstraktan pojam, teško objašnjiv prosečnim građanima, u poslednjih 20 godina je njihov uticaj postao lako vidljiv golim okom, najviše kroz ekstremne vremenske događaje. Prema izveštaju Ujedinjenih nacija, objavljenim povodom Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa, broj ekstremnih vremenskih događaja drastično je porastao u poslednje vreme, pa je samo od 2000. do 2019, godine Zemlju pogodilo 7348 katastrofa, koje su odnele 1,23 miliona života

Razorni požari, ogromne poplave i rekordni toplotni talasi sve češće zauzimaju udarna mesta u medijskom izveštavanju, a jasno je i da će promene u klimi imati negativne posledice na društvo i privredu i u godinama koje slede. Ovog leta, Evropa se suočila sa najgorim sušama u poslednjih 500 godina, a situacija je toliko dramatična da su mnogi gradovi ostali bez vode. Katarina Gligorijević, analitičarka za zaštitu životne sredine, u razgovoru za portal Srbijadanas.com, kaže da je u i pojedinim delovima Srbije prisutna ekstremna suša i da se situacija u našoj zemlji nalazi “rame uz rame” sa onom u Evropi.

– U delovima zapadne Srbije smenjuju se umerena i jaka suša, dok su u delu jugoistočne Srbije umereno vlažni uslovi. Vodostaji na svim vodotocima u Srbiji nalaze se u staganciji i kreću se u domenu niskih i srednje niskih vrednosti za ovo doba godine. Na Dunavu i Savi vodostaji su ispod niskih plovidbenih nivoa. Na dosta reka proticaji su se približili minimumu. Iako suša nije prisutna u većem delu zemlje, tamo gde jeste prisutna, ekstremno je izražena, posebno u Vojvodini, stoga se trenutno stanje u Srbiji nalazi rame uz rame sa onim u Evropi.

Foto: Reuters
Poplave

Dok se jedni bore protiv ektremnih suša, drugima glavobolje zadaju poplave biblijskih razmera. Katarina Gligorijević ističe za naš portal da su ove poplave, povezane sa sušom i globalnim zagrevanjem. Za svaki stepen Celzijusa koliko se poveća temperatura kao posledica zagrevanja, količina vode koja isparava u autmosferu se poveća za 7 odsto što rezultira intezivnijim padavinama, koje za kratko vreme donose veliku količinu vode. 

– Posle ektremnih suša, logično je da slede poplave. Tokom visokih temperatura i ekstremnih toplotnih talasa, isparava veća količina vode. Isparavanjem vode sa velikih vodenih površina, ona odlazi u gornje slojeve atmosferskog  dela Zemlje, gde se kondenzuje u vidu oblaka, kako bi se u obliku atmosferskih padavina ponovo vratila na Zemlju tokom hidrološkog ciklusa. Problem je što je to velika količina vode koja se u kratkom vremenskom periodu sruči na zemlju – ističe ona i dodaje:

– Porast globalne temperature i veoma izražena temperaturna varijabilnost, direktno uslovljavaju i promene rasporeda i količine padavina, što se ispoljava kroz pojavu čestih i intenzivnih suša koje smenjuju poplave u mnogim regionima. Ova smenjivanja sušnih perioda sa naglim i intenzivnim padavinama, utiču na promenu osobina zemljišta, odnosno sadržaj hranljivih materija, pH vrednost zemljišta, prisustvo pesticida i svetlosti, kao i procesa koji se u njima odvijaju. Mnoge od ovih promena mogu oštetiti ili potpuno uništiti biljni svet, životinje i ostale organizme, pa čak imaju uticaja i na život ljudi koji se nalaze na zahvaćenim područjima.

Foto: RINA

– Klimatske promene sa svim efektima kao posledicu mogu imati značajne izmene osobina i uslova zemljišta. Ove promene najviše utiču na osetljive ekosisteme promenom prirodne vegetacija, što uslovljava i način upotrebe zemljišta. Pod uticajem osobina vegetacije (sastav vrsta, gustina biljaka, dinamika razvoja, proizvodnja biomase, karakteristike korena), mogu delimično biti ublaženi efekti klimatskih promena. Sve promene zemljišta koje nastaju usled klimatskih promena po svojoj prirodi možemo podeliti na fizičke, hemijske i biološke. Fizičke promene, odnosno degradacioni procesi, ispoljavaju se kroz pojavu erozije zemljišta, povećanje stepena kiselosti i povećanje prisustva soli u zemljištu – zaključuje analitičarka za naš portal.

Situacija u Srbiji

06.07. u Beogradu pala je velika količina kiše, tolika da je pola grada bilo pod vodom. Gradnočelnik Beograda Aleksandar Šapić izjavio je tada da je u centralnim beogradskim opštinama palo između 40 i 50 litara po kvadratnom metru, a u rubnim opštinama i više, kao i da se sve preko 20 litara smatra nepogodom.

– Ova količina vode nije bila ni 2014. godine, a sada ću vam dati precizne podatke o sinoćnoj poplavi i kiši u glavnom gradu. Procenjeno je da je u centralnim gradskim opštinama palo negde između 40 i 50 litara kiše po kvadradnom metru, u rubnim je išlo preko 50. Sve preko 20 litara se tretira kao nepogoda. Prosek za jul do sada je bio 30 litara mesečno, a samo juče prosečno je bilo 50 litara po kvadratnom metru. Na Novom Beogradu je palo 86 litara, a u Zemunu 128 litara – rekao je Šapić na konferenciji za medije.

Analitičarka Katarina Gligorijević ističe da su ovi pljuskovi potrajali cele noći, ponovile bi nam se poplave iz 2014. godine i da se u našoj zemlji se sve češće događaju ekstremni vremenski događaji. Pored toga, povećanje temperature se u Srbiji dešava brže od globalnog proseka.

– Srbiji preti isti scenario kao i svetu, nismo mi zaštićeni od klimatskih promena. U odnosu na period od 1961. do 1990. godine, temperatura u Srbiji je već porasla za više od 1 °C, a zajedno sa tim porastom temperature došli su ekstremni vremenski događaji koji su u našoj zemlji u poslednjih 20 godina izazvali štetu od više milijardi evra. Pored toga, ovi događaji utiču i na zdravlje ljudi, pa je samo tokom majskih poplava 2014. godine zabeležen 51 smrtni slučaj usled posledica ovog esktremnog vremenskog događaja.

01.09. silovito nevreme je pogodilo ivanjičko selo Brusnik, gde su se izlili bujični potoci, poplavili kuće i odneli lokalne puteve.  

– Ovo je kataklizma. Sve nam je pod vodom. Bujica nam teče kroz selo, može se proći jedino sa gumenim čizmama, ali i to je pitanje, jer je voda duboka. Poplavljeni su podrumi, kafane… Sve što se vodenoj stihiji našlo na putu. Ako se padavine nastave ovakvim intenzitetom plašimo se da će morati doći i do evakuacije – rekao je Periša Munjić iz sela Brusnik.

Situacija u svetu

U julu ove godine, obilne kiše pogodile su Italiju, a hitne službe u gradu Palermu i drugim delovima Sicilije primile su stotine poziva za intervencije zbog poplava i oštećenja od vode. Dramatični snimci poplava zaprepastili su korisnike društvenih mreža.

Pored Italije, ogromna oluja i nevreme pogodila je Pariz 17.08. uveče. Kompanija za transport RATP saopštila je da je nekoliko stanica metroa u prestonici Francuske pogođeno poplavama, pošto je bujična kiša zasipala grad najmanje 90 minuta. Procenjuje se da je u roku od sat vremena palo oko 44 milimetara kiše.

Pored evropskih država, poplave su pogodile i zemlje na drugim kontinentima. Pa su se tako na udaru oluja našle i Kina, Amerika, Avaganistan i Pakistan, gde je zabeležena i najgora situacija.

Pakistanska Nacionalna uprava za upravljanje katastrofama (NDMA) objavila je da je živote izgubilo 399 dece i 246 žena, kao i da je povređena 3.641 osoba od sredine juna. Padavinama i poplavama pogođeno je više od 33 miliona Pakistanaca u 80 okruga širom zemlje.

Prema podacima NDMA do sada je 468.030 ljudi premešteno u skloništa, a 118.247 je evakuisano iz pogođenih područja. Poplave su oštetile više od milion kuća, a 372.823 kuće potpuno su uništene. Stradalo je i 731.818 životinja, dodaje turska novinska agencija.

Šta možemo očekivati u budućnosti?

Katarina Gligorijević, analitičarka za zaštitu životne sredine, ističe za portal SrbijaDanas da u budućnosti u pogledu efekata klimatskih promena možemo očekivati porast temperature, topljenje leda na polovima, porast nivoa mora i okeana, izmenu režima padavina, pojačan broj poplava, kao i sušnih perioda i požara. UN najavile su dve strategije u pokušaju da ublaže klimatske promene. 

– Okvirna konvencija UN o promeni klime najavljuje dve strategije kao odgovor na klimatske promene. Prva, odnosno ublažavanje klimatskih promena (mitigacija), podrazumeva smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove (adaptacija). Druga strategija – prilagođavanje ekoloških, socijalnih i ekonomskih sistema na klimatske promene podrazumeva promene u procesima, praksama i strukturama za ublažavanje potencijalne štete od mogućih efekata koje donose klimatske promene – zaključuje ona. 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *