OŠTRO “NE” SANKCIJAMA RUSIJI: EU i dalje neusaglašena, OVO je glavni razlog zašto Mađarska ne pristaje na EMBARGO

 OŠTRO “NE” SANKCIJAMA RUSIJI: EU i dalje neusaglašena, OVO je glavni razlog zašto Mađarska ne pristaje na EMBARGO

Foto: Profimedia/Ilustracija

Evropska komisija je pre dve nedelje predložila šesti paket sankcija protiv Rusije, koji uključuje zabranu uvoza ruske nafte.

Embargo bi bio najoštrija sankcija od početka napada Moskve na Ukrajinu 24. februara, a da bi EU usvojila takvu odluku, potrebna je saglasnost svih 27 država članica.

Medutim, oko toga još nema dogovora, a glavna prepreka je Mađarska, koja ne podržava ovu odluku, a ne raduju joj se ni Hrvatska, Bugarska, Slovačka i Češka, koje su zatražile izuzeće od embarga.

Predloženo je postepeno ukidanje uvoza ruske sirove nafte u roku od šest meseci i rafinisanih proizvoda do kraja godine kako bi prestala zavisnost Evrope od ruskih fosilnih goriva.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj je u ponedeljak, na konferenciji za novinare posle sastanka Saveta EU rekao da i dalje ne postoji neophodan konsenzus o šestom paketu sankcija i predloženoj zabrani uvoza ruske nafte.

– Nastavićemo sa uvođenjem sankcijama Rusiji kako bismo učinili da posledice invazije budu nepodnošljive za Kremlj. Nastavljamo da razgovaramo o tome. Nažalost, danas nije bilo moguće postići dogovor o finalizaciji šestog paketa sankcija – rekao je Borelj.

Foto: Profimedia

Zašto Mađarska ne pristaje na embargo?

Od ukupne količine gasa koju troše zemlje EU, Rusija im isporučuje 40 odsto, dok trećina nafte na evropsko tržište, takođe, stiže iz ove zemlje.

Prošle godine, zemlje članice potrošile su više od 70 milijardi evra na uvoz nafte iz Rusije. Evropska unija svakoga dana kupuje oko 2,2 miliona sirove nafte od Moskve, a još 1,2 miliona barela rafinisane.

Među državama članicama, međutim, postoji drastična razlika u zavisnosti od ruskih energenata.

Nemačka, Holandija, Poljska i Italija su među onima koji najviše kupuju, a zemlje članice EU koriste rusku sirovu naftu kako bi proizvele veliki broj različitih goriva, kako za transport, tako i za grejanje. Najveći deo ruske nafte dolazi kroz evropske luke kao što su Avr u Francuskoj ili Roterdam u Holandiji.

Foto: Profimedia

Neke zemlje su, takođe, i fizički povezane naftofodom “Družba”, koji iz Rusije ide u Ukrajinu, Belorusiju, Mađarsku, Slovačku, Poljsku, Češku, Austriju i Nemačku.

Mađarska je jedna od zemalja koje su najviše zavisne od energenata iz Rusije, odakle im stiže 60 odsto nafte i čak 85 odsto gasa. Zbog toga je vlada Viktora Orbana insistirala da će blokirati sve predloge sankcija Evropske unije koji se odnose na ruske energente, nazivajući to “crvenom linijom” koja je u suprotnosti s interesima Mađarske.

Orban je rekao da bi ovoj državi bilo potrebno pet godina i velika ulaganja u rafinerije i gasovode kako bi mogli da transformišu sadašnji sistem koji se značajno oslanja na rusku naftu i naglasio da bi to dodatno uvećalo ionako visoke cene energije, što bi dovelo do zatvaranja fabrika i nezaposlenosti.

Ministar spoljnih poslova Peter Sijarto je objavio da se rešenje ne nazire i da su vladi potrebne “stotine miliona dolara” za domaće rafinerije i za kompenzovanje troškova mađarske privrede.

– Embargom na rusku naftu koji predlaže Evropska komisija Mađarska će biti teže pogođena nego Ruska Federacija. Mađarska nema izlaz na more, a zavisimo od ruske nafte i gasa – rekao je mađarski ministar u intervjuu koji je objavio španski list El Pais.