BEOGRADU OPET PRETI NAJEZDA DIVLJIH SVINJA: Povećan vodostaj na ratnom ostrvu – u krdima se sele na BEOGRADSKE ULICE

 BEOGRADU OPET PRETI NAJEZDA DIVLJIH SVINJA: Povećan vodostaj na ratnom ostrvu – u krdima se sele na BEOGRADSKE ULICE

Divlje svinje u našim predelima veoma vole močvarne predele gde se nalazi blizina vode, ali i livade.

Osim Borče, Ovče i Padinske skele, stanište divljih svinja je i na Velikom ratnom ostrvu, koje im je do skoro bilo idealan dom.

Međutim, visoke vode plave ostrvo, koje im postaje tesno i zbog toga počinju da traže hranu sa druge strane obale.

Iako mogu biti teške i do 200 kilograma, nije im problem da sa Ratnog ostrva doplivaju do Beograda.

– Njima ta nabujala voda ne predstavlja veliki problem. Prvo što su po prirodi dobri plivači, drugo što u ovom zimskom periodu, naročito mužjaci, razvijaju veoma dobro to svoje potkožno masno tkivo koje služi kao odličan izolator. Dakle, mogu preći velike distance – ističe prof. dr Marko Ristanić s Katedre za biologiju, Fakulteta veterinarske medicine.

Od početka godine u “Veterinu Beograd” stiglo je nekoliko prijava, ali samo jedna je bila prava. Posle desetak dana uljez s Novog Beograda je vraćen kući.

– Na osnovu prijave locirali smo vepra. Imamo termo pretraživač tako smo videli gde se kretao noću. S obzirom na to da je zimski period i da je dosta hladno, njegova aktivnost je bila usmerena samo na pusto preživljavanje – izjavio je Budimir Grubić, direktor JKP “Veterina Beograd”.

On dodaje se u skladu sa širenjem grada menjaju potrebe svih životinja za staništem.

 Pričam tu i o lisicama i uopšte o divljim životinjama koje su se nalazile na rubu Beograda. Rub Beograda više nije rub Beograda, to je vrlo urbani deo beogradske priče i strukture. Znači, oni se pomeraju, beže, sklanjaju se – objašnjava Grubić.

Ristanić navodi da divlje svinje u našim predelima veoma vole močvarne predele gde se nalazi blizina vode i dodire sa nekim livadama.

– To su predeli koje oni vole, da imaju delimično šumu gde mogu da naprave svoj brlog da se sakriju, naročito ženke sa mladuncima mogu da naprave jedno gnezdo gde će ih na neki način skloniti od očiju predatora ili lovaca – ističe Ristanić.

Iako zastrašujućeg izgleda, divlja svinja neće bez razloga napasti čoveka, ali im nikako ne treba prilaziti, niti dirati prasiće.

Savet stručnjaka je da se životinja ne uznemirava i da se lokacija gde je viđena prijavi “Veterini Beograd”.