ZA PET DANA PROMENJEN TOK RATA U UKRAJINI: Svet više nikada neće biti isti, sukob velikih sila NEMINOVAN?

 ZA PET DANA PROMENJEN TOK RATA U UKRAJINI: Svet više nikada neće biti isti, sukob velikih sila NEMINOVAN?

Ovo je bila nedelja u kojoj je rat u Ukrajini prešao iz borbe jednog naroda za oslobođenje u potencijalno višegodišnju borbu velikih sila.

Svaki dan je donosio osećaj da se dešavaju ozbiljni, istorijski događaji i odluke koje neće samo odlučiti ko će pobediti u ratu između Rusije i Ukrajine, već će oblikovati tok ostatka 21. veka, piše u svojoj analizi Si-En-En.

Američki redsednik Džo Bajden izjavio je u četvrtak da su “dvomesečne borbe u ratu ruskog predsednika Vladimira Putina dovele svet do kritične tačke”.

– Kroz našu istoriju, naučili smo da kada diktatori ne plate cenu za svoju agresiju, oni izazivaju veći haos i upuštaju se u još više agresije. Oni nastavljaju da se kreću. A troškovi, pretnje Americi i svetu, stalno rastu. Ne možemo dozvoliti da se ovo desi – rekao je Bajden.

Britanska ministarka spoljnih poslova Liz Trus je bila otvorenija: “Geopolitika se vratila”.

Za samo nekoliko dana u Vašingtonu, Evropi, Kijevu i Moskvi osvanula je nova spoznaja. Rat sada prelazi u dugu, ogorčenu borbu, koja će verovatno koštati još hiljade života i desetine milijardi dolara.

Strategija Amerike je sada nedvosmislena i javna – da oslabi Rusiju kako bi umanjila njenu globalnu moć. A Putin je pokrenuo novi front – energetski rat – kada je prekinuo isporuke prirodnog gasa Bugarskoj i Poljskoj u onome što je EU brzo označila kao “ucenu”.

Kako su ovi suprotstavljeni ciljevi došli u fokus, nuklearna retorika se ponovo zahuktala, sa Rusijom koja je želela da upozori na impliciranu moć svog ogromnog arsenala.

Borbe u Ukrajini se u međuvremenu nastavljaju, a ova nedelja je donela i prve znake da bi Rusi optuženi za zločine mogli da se suoče sa odgovornošću.

Ali alarmantna realnost da ne postoji kredibilan diplomatski put kojim bi se okončao rat razotkrivena je kada su ruski projektili pali na Kijev u četvrtak dok je generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš još bio u gradu na očigledno uzaludnoj misiji.

Rat koji se širi

Poseta Kijevu sekretara za odbranu Lojda Ostina i državnog sekretara Entonija Blinkena u nedelju postavila je pozornicu za naredne dane u kojima se Zapad sve dublje upleo u ono što liči na posrednički rat sa Rusijom.

– Želimo da vidimo Rusiju oslabljenu do te mere da ne može da uradi stvari koje je uradila u Ukrajini – rekao je Ostin u Poljskoj po povratku iz Ukrajine.

Blinken je rekao da će postojati nezavisna, suverena Ukrajina “mnogo duže nego što će postojati Vladimir Putin”.

Amerika je nastavila sa svojom novom strateškom jasnoćom tako što je okupila ključne globalne ministre odbrane u Nemačkoj i obavezala se na mesečne sastanke radi procene potreba vlade u Kijevu.

Ovi potezi su podstakli sve veći osećaj da se rat u Ukrajini neće uskoro završiti. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u četvrtak da bi rat mogao da se “oduži i da traje mesecima i godinama“.

Foto: Profimedia

Ministri su u međuvremenu tražili proširenje vojne pomoći kako bi se “zaštitilo od ruskog ekspanzionizma”, pozivajući na naoružavanje zemalja na zapadnom Balkanu i država koje nisu članice NATO-a, Gruzije i Moldavije.

Rusija je odgovorila na pooštrenu zapadnu strategiju tako što je prekinula izvoz prirodnog gasa u Poljsku i Bugarsku nakon što su one odbile da svoje račune plate u rubljama. Dalje širenje energetskog rata moglo bi da gurne Evropu u recesiju.

Kataklizmične globalne posledice rata su u međuvremenu naglašene kada je Svetska banka upozorila na najgori robni šok u poslednjih 50 godina. Rusija i Ukrajina su ključni proizvođači uglja, nafte, prirodnog gasa i jestivog ulja, a budžeti miliona ljudi širom sveta biće pogođeni. Žetva će u Ukrajini ove godine verovatno biti slaba, što bi moglo da dovede do još većeg skoka cena hrane i nestašica. U Americi bi više cene mogle da imaju veliki uticaj na međuizbore u novembru.

Bajden je završio nedelju koja je preoblikovala svet tako što je Kongresu predstavio izuzetan zahtev da se 33 milijarde dolara odvoji za oružje, ekonomsku podršku i humanitarnu pomoć Ukrajini, upozoravajući: “Cena ove borbe nije jeftina“.

Bajdenov zahtev je naglasio da će događaji poslednjih dana izazvati političke, ekonomske i geopolitičke lančane reakcije koje će biti nemoguće predvideti i teško kontrolisati.

Zveckanje nuklearne sablje

Strateško širenje rata propraćeno je novom rundom alarmantne nuklearne retorike iz Moskve, piše Si-En-En.

Iako bi povremeni razgovori o korišćenju najopasnijeg oružja na svetu mogli da budu osmišljeni da uplaše zapadnu populaciju, ipak se naglašava da će mogućnost katastrofalnog sukoba između dve najmoćnije nuklearne nacije sveta – Amerike i Rusije – postojati kao dokle god rat traje.

Neki američki eksperti odbacuju retoriku Rusije kao znak da je Putin frustriran neuspehom da ispuni svoje strateške ciljeve u Ukrajini. Ali ona takođe služi da podseti zapadne lidere da bi njihovo masovno dostavljanje oružja Ukrajini moglo da pređe Putinovu “crvenu liniju” i izazove opasnu eskalaciju. I strahuje da bi Putin, ako bude gurnut u ćošak, mogao da postavi jedno od ruskih taktičkih nuklearnih oružja manjeg kapaciteta na bojnom polju u Ukrajini.

Dok su SAD izlagale svoj pooštreni pristup ratu – slabljenje ruske vojne moći – ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ponovo je pribegao taktici da govori o nuklearnom ratu, upozoravajući: “Opasnost je stvarna i ne smemo je potcenjivati“.

Što se tiče Amerike, predsednik Združenog komiteta načelnika štabova general Mark Mili rekao je za Si-En-En da Rusija ne bi trebalo da koristi takvu zapaljivu retoriku. Rekao je da je “potpuno neodgovorno” da bilo koji visoki lider nuklearne sile počne da “zvecka nuklearnom sabljom”.

Ali, Putin nije slušao. Nakon što je na početku rata nekoliko puta upozoravao na moć ruskog nuklearnog arsenala, ruski predsednik je ponovo pribegao tome. On je rekao da će biti “munjevitog” odgovora Rusije ako se druge zemlje mešaju u Ukrajinu.

– Imamo sve alate za ovo, one kojima se niko ne može pohvaliti. I nećemo se hvaliti. Koristićemo ih ako bude potrebno. I želim da svi ovo znaju – rekao je on poslanicima u Sankt Peterburgu.

Sve ovo je dovelo do toga da Bajden upozori na opasnost takve retorike.

– Niko ne bi trebalo da daje olake komentare o upotrebi nuklearnog oružja ili mogućnosti potrebe za njegovim korišćenjem – rekao je Bajden u Beloj kući u četvrtak.

Diplomatija se hladi

Velika diplomatska nada nedelje bio je put Gutereša u Moskvu i Kijev. Ali, izgleda da nijedna strana trenutno ne vidi razlog za razgovor. Ovo je delimično zbog razumljivog nepoverenja Ukrajine prema Putinu. Ali u Ukrajini i u zapadnim prestonicama takođe postoji osećaj da je Putinova ravnodušnost prema cenama rata jasan znak da je on opredeljen da nastavi sve dok ne bude imao razumne osnove da proglasi neku vrstu pobede koja još nije na vidiku.

Gutereš je za Si-En-En rekao da se Putin u principu složio da dozvoli UN i Međunarodnom crvenom krstu da pomognu u evakuaciji građana iz čeličane Azovstalj u Marijupolju, poslednjeg bastiona ukrajinskog otpora u tom gradu.

Poražavajuća realnost na kraju odlučujuće nedelje za Zapad i Rusiju je da je mir u Ukrajini možda dalje nego što je bio na početku invazije. I dok Zapad može da pošalje bujicu oružja, municije i pomoći u zemlju, on ne može da okonča rat koji će u narednim mesecima slati bolne i opasne političke, vojne i ekonomske šokove širom sveta. To može samo Putin, zaključuje Si-En-En.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *